Socijalna inkluzija i politike socijalne zaštite u općinama Zeničko-dobojskog kantona

Svrha projekta je izrada modela inkluzivnog sistema skrbi kojim se promoviše efektivna i efikasna socijalna politika na lokalnom nivou, demonstrira socijalna inovacija, te time dopriosi smanjenju siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti.
Svaka socijalna politika se mora naslanjati na pojedinačne potrebe korisnika i na vaninstitucionalne usluge socijalne skrbi, te na proširenu mrežu usluga i aktera sistema socijalne zaštite. To je potrebno adresirati kroz razvoj modela orjetisanim ka korisnicima, njihovom učešću i potrebama. Fokus treba biti na inicijativama koje promovišu, njeguju i omogućavaju suradnju između javnog, privatnog i NVO sektora u obezbjeđenju boljih socijalnih usluga na lokalnom nivou.

1. Pristup orjentiran na klijenta i utemeljen na pravima, te pružanje pomoći i usluga prema potrebama
   
2. Bolju uravnoteženost usluga i financijske pomoći;
   
3. Osnaženo partnerstvo sva tri sektora; i
   
4. Promociju principa kvaliteta, odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti
   
5. Jačati svijest o značaju angažmana svih aktera u lokalnoj zajednici

Na koji način?

Izrada općinskih planova razvoja socijalne zaštite (Repliciranje modela iz Zenice i Kaknja u barem još 4 općine ZDK); Stručni tim će pomagati radnim grupama, u oblastima izrade plana/strategije. Kombinovaće se studije slučaja i primjeri iz prakse sa praktičnim zadacima. Dodatno će se pružati direktna podrška u izradi i reviziji nacrta plana.
Praćenje, (pr)ocjena i revizija planova u korisničkim općinama (unapređenja); Kao i u prethodnoj aktivnosti, pružiće se pomoć u određivanju indikatora napretka i uticaja, te izradi planova za praćenje i kontrolnih mehanizama koji će voditi ka preciznim i blagovremenim intervencijama prije same revizije/evaluacije plana. Ova aktivnost će se provoditi i u Zenici i Kakanju, te u 4 korisničke općine.
Izgradnja profesionalnih kapaciteta javnih službenika, NVOa i privatnog sektora u oblasti učesničkog planiranja, procjeni potreba u zajednici, SWOT analizi, standardima kontrole kvaliteta i alatima za ocjenjivanje, itd. U svakoj od općina će se organizovati ciklus od 6 tematskih ‘radionica’
Javna kampanja o prednostima mješovitog sistema socijalne zaštite u cilju obezbjeđenja dodatne podrške nastojanjima RGa i da mobiliziraju širu javnost za podršku promociji mješovitog sistema socijalne skrbi u lokalnoj zajednici;
Širenje dobre prakse: Stručni časopis o socijalnoj zaštiti, stručni seminari, i publikacija o primjerima dobre prakse.

Predložene aktivnosti će okupiti širok spektar aktera u razmjeni iskustava i analizi zajedničkih problema. U projekat će biti uključeni: centri za socijalni rad, druge javne i privatne ustanove za socijalnu skrb, NVO-i, korisnici socijalnih usluga, lokalna vlast (donosioci odluka, resorne službe, i dr.)
Projekat će trajati 24 mjeseca (kraj 2011).

Dodatne informacije
Nosilac projekta je Ustanova za zaštitu ljudskih prava Independent – Zenica, a implementiraće ga u suradnji sa NVO Alternative – Kakanj i Društvom socijalnih radnika ZDK. Više informacija o projektu možete dobiti na jedan od niže navedenih brojeva telefona, ili na e-mail: indep@gmx.net (Kontakt osoba: Gordana Čičak).

Kako je nastao projekat?
Ovaj projekat se nadograđuje na iskustva iz DfID i UNICEF projekata u koje su bile uključene općine Zenica i Kakanj (u ZDK). Ti projekti su završeni 2006, odnosno 2007 godine. Nesumnjivo, rezultati evaluacije projekata su potvrdili da su obe općine (uključujući javni, NVO i privatni sektor) značajno razvili svoje kapacitete i ekspertizu, te time osigurale bolji kvalitet socijalnih usluga na lokalnim nivou, te da su postigle veoma konkretne rezultate. Međutim, ove općine moraju biti upornije, te zajedno sa drugim općinama u kantonu, uložiti zajedničke napore kako bi unaprijedili sistem socijalne pomoći na takav nivo na kojem će institucionalni i okvir politika biti u stanju da ispuni svoju glavnu funkciju, na efikasan i efektivan način.
U općini Zenica su se održale slijedeće prakse: (i) učesničko planiranje višegodišnjeg općinskog plana razvoja socijalne zaštite, (ii) snažno partnerstvo između javnog, privatnog i NVO sektora kroz projekte aktivnosti u zajednici (PAZ) kroz koje se pruža finansijska podrška razvoju mješivitog sistema brige u zajednici; (iii) Savjet za socijalnu zaštitu (čine ga predstavnici općine, NVOa, korisnici socijalnih usluga, i dr.) djeluje kao savjetodavno tijelo; (iv) pružatelji socijalnih usluga u svom svakodnevnom radu primjenjuju pristup orjentiran na klijenta, itd. Slično, u općini Kakanj je u planiranje uveden pristup utemeljen na ljudskim pravima (HRBA), u sistem dječije zaštite na lokalnom nivou. Ovaj pristup je također orjentiran na klijenta i doprinosi kontinuiranom razvoju i jačanju mješovitog sistema dječije zaštite, na način da uključujuje brojne aktere. Općina Kakanj je usvojila i Strategiju razvoja socijalne zaštite 2005-2010, kojom su obuhvaćena ključna pitanja funkcioniranja i restruktuiranja sistema socijalne zaštite u općini.
Projekat će također doprinijeti i postignutim rezultatima projekata drugih međunarodnih agencija i organizacija. Na primjer: Švicarski program podrške NVOima u BiH (opredijeljen da podrži inicijativu Fondacije/Fonda za socijalnu inkluziju, koja je pokrenuta 2006. godine i još traje); UNDP (2006-2007 Program razovja općina na temelju prava, i 2007 Državni izvještaj o humanom razvoju: Socijalna inkluzija u BiH); 2005-2008 USAID/Save the Children Program: Promocija i razvoj centara za skb u BiH, itd. Iz svih ovih projekata proizašao je niz (skoro sličnih) zaključaka/preporuka:

• Teško stanje u oblasti socijalne skrbi se može prevazići uz zajedničke napore svih aktera, a ne samo pomoću pojedinačnih i izolovanih pokušaja pojedinačnih institucija/organizacija.
  
• NVOi i javne ustanove, glavni akteri u oblasti socijalne skrbi na lokalnom nivou, imaju kompatibilne kapacitete za promociju principa socijalne inkluzije ugroženih grupa i pojedinaca i za jačanje svijesti u zajednici o značaju i aktivnog učešća u borbi protiv socijalne isključenosti.
  
• Imajući to u vidu, suradnja i koordinacija između NVOa i javnih ustanova je od suštinskog značaja.
  
• Značaj orjentacije prema principima socijalne inkluzije dodatno proizilazi iz zahtjeva Evropske Unije, kako je to formulisano u tzv. Bijeloj knjzi. NVOi moraju preuzeti aktivniju ulogu u profiliranju lokalnih politika da bi se se bh zakonodavstvo i socijalne prakse harmonizirale sa zahtjevima EU.
  
• Važnost učešća NVOa u promoviranju principa socijalne inkluzije se naglašava i njihovom širom orjentacijom, koja nije organičena samo na osobe u stanju socijalne potrebe, nego je usmjerena i na šire društvene snage. Takav pristup ima dvije osnovne prednosti: (1) za razliku od drugih aktera, NVOi mogu jačati svijest na svim nivoima lokalne zajednice o potrebama društveno zanemarenih grupa i pojedinaca, putem javnih kampanja, podsticanja na volonterizam, i sl.; i (2) NVOi mogu artikulisati mogućnosti isključenih grupa za samo-pomoć.

Očekivani uticaj projekta
Lokalni nivo: izrada i praćenje/evaluacija općinskih planova razvoja socijalne zaštite kroz učesnički proces planiranja će jasno ukazati gdje i kako je potrebno intervenirati, za dobrobit najranjivijih/ isklučenih grupa. To će omogućiti bolje planiranje finansijskih sredstava potrebnih za dalje aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta socijalnih usluga (vjerovatno kroz Projekte Aktivnosti u Zajednici, kao što je to praksa u općini Zenica).
Boljom raspodjelom i korištenjem sredstava (sa jasnim procedurama za dodjelu sredstava i praćenja i ocjenu uticaja projekata) će povećati nivo transparentnosti i odgovornosti lokalne uprave, te će jačati povjerenje građana i javne i privatne pružatelje usluga.
Državni i međunarodni nivo: Sredstva iz IPA fondova, zajedno sa drugim donatorkim inicijativama predstavljaju mogućnost za korisničke općine da sudjeluju i da osmišljavaju nove projekte na temelju rezultata ovog projekta. Osim toga, kada se uspostavi, i planirana Fondacija/Fond za socijalnu inkluziju, to će također omogućiti obezbjeđenje sredstava koji će doprinijeti daljoj finansijskoj održivosti projekta i drugim aktivnostima u tom smislu.